Grad Zadar (Upravni odjel za gospodarstvo, obrtništvo i razvitak otoka) službeno je objavio Javni poziv za dodjelu potpora malom gospodarstvu za jačanje konkurentnosti i održivog poslovanja za 2026. godinu. Cilj ovog programa je poticanje rasta i razvoja malog gospodarstva, tehnološka modernizacija, prelazak na zeleno poslovanje te potpora poduzetnicima početnicima i izvoznicima. Ukupna vrijednost osiguranih sredstava u proračunu za ovaj poziv iznosi 140.000 eura.

U nastavku se nalazi detaljan pregled uvjeta, intenziteta sufinanciranja i specifičnih mjera na koje se poduzetnici mogu prijaviti.

⯑ Kome je javni poziv namijenjen?

Pravo na podnošenje prijave imaju subjekti malog gospodarstva koji ispunjavaju sljedeće uvjete:

• Pravni oblik: Mikro, mali i srednji poduzetnici, uključujući trgovačka društva, obrte i zadruge.
• Sjedište: Prijavitelji moraju imati registrirano sjedište i obavljati gospodarsku djelatnost na administrativnom području Grada Zadra.
• Status: Poziv obuhvaća kako iskusne poduzetnike u razvoju, tako i poduzetnike početnike koji tek pokreću svoje poslovanje.

⯑ Iznosi i intenzitet sufinanciranja

• Intenzitet potpore: Grad Zadar sufinancira do 50% prihvatljivih troškova pojedinog projekta, što znači da ostatak sredstava osigurava sam prijavitelj.
• Maksimalni iznos: Jedan prijavitelj može odabrati najviše dvije mjere unutar ovog poziva, a ukupni ostvareni iznos bespovratnih sredstava može iznositi maksimalno do 8.000 eura godišnje.

⯑️ Pregled dostupnih mjera i specifični iznosi

Sredstva se dodjeljuju namjenski kroz šest ključnih mjera razvoja:

1. Uvođenje novih tehnologija u prerađivačkom sektoru (do 5.000 €)
   • Namjena: Nabava modernih strojeva, industrijske opreme i alata koji izravno doprinose povećanju proizvodnih kapaciteta, optimizaciji i automatizaciji proizvodnih procesa.
2. Projekti energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije (do 5.000 €)
   • Namjena: Nabava i ugradnja solarnih panela, dizalica topline, LED rasvjete, unaprjeđenje toplinske izolacije poslovnih objekata te uvođenje drugih rješenja koja smanjuju potrošnju energije i troškove hladnog pogona.
3. Podrška izvoznom poslovanju (do 4.000 €)
   • Namjena: Sufinanciranje nastupa na inozemnim sajmovima, zakup izložbenog prostora, izrada marketinških materijala na stranim jezicima, istraživanje stranih tržišta te certificiranje proizvoda za međunarodno tržište.
4. Jačanje ICT sektora (do 3.000 €)
   • Namjena: Nabava specijaliziranog softvera, licenci, naprednih računalnih sustava i IT opreme s ciljem digitalne transformacije poslovanja i povećanja digitalne sigurnosti.
5. Razvoj i komercijalizacija inovativnih proizvoda i usluga (do 3.000 €)
   • Namjena: Troškovi razvoja prototipova, testiranja na tržištu, zaštite intelektualnog vlasništva (patenti, žigovi) te pripreme inovacija za plasman kupcima.
6. Poticanje poduzetnika početnika (do 3.000 €)
   • Namjena: Podrška tvrtkama i obrtima u ranoj fazi poslovanja (nakon otvaranja) za pokrivanje početnih troškova nabave osnovne opreme, inventara, izrade poslovnog plana ili prvih marketinških aktivnosti.

⯑ Opći uvjeti i način prijave

• Financijska urednost: Svi prijavitelji moraju imati u potpunosti podmiorana dugovanja prema proračunu Grada Zadra i Republici Hrvatskoj (Porezna uprava) te uredno isplaćene plaće i doprinose.
• Rok za predaju dokumentacije: Prijave se primaju najkasnije do 29. listopada 2026..
• Predaja zahtjeva: Ispunjen zahtjev i pripadajuća dokumentacija šalju se u zatvorenoj omotnici preporučenom poštom ili osobno predajom u pisarnicu na adresu: Grad Zadar, Upravni odjel za gospodarstvo, obrtništvo i razvitak otoka, Narodni trg 1, 23000 Zadar (s naznakom naziva javnog poziva).

Cjelokupna natječajna dokumentacija, detaljne upute i službeni obrasci za prijavu dostupni su na službenim web stranicama u rubrici  https://www.grad-zadar.hr/vijest/javni-pozivi-82/javni-poziv-za-dodjelu-potpora-malom-gospodarstvu-za-jacanje-konkurentnosti-i-odrzivog-poslovanja-za-2026-godinu-9960.html    

Grad Zadar (Upravni odjel za gospodarstvo, obrtništvo i razvitak otoka) objavio je službeni Javni poziv za dodjelu potpora za očuvanje i razvoj tradicijskih, umjetničkih i deficitarnih obrta za 2026. godinu. Svrha ovog poziva je pružanje izravne financijske podrške obrtnicima koji svojim radom čuvaju kulturnu baštinu, tradicijske vještine i osiguravaju ključne deficitarne usluge na urbanom području grada. Za ovu namjenu u gradskom je proračunu osiguran ukupan iznos od 80.000 eura.

U nastavku donosimo detaljan pregled ključnih uvjeta, iznosa potpora i prihvatljivih troškova kako biste mogli pravovremeno pripremiti svoju prijavu.

⯑ Kome je javni poziv namijenjen?

Pravo na podnošenje prijave imaju isključivo obrtnici koji ispunjavaju sljedeće kumulativne uvjete:

• Cjelogodišnje poslovanje: Obrt mora obavljati djelatnost i poslovati tijekom cijele kalendarske godine na području Grada Zadra.
• Zapošljavanje: Obrt mora imati najmanje jednog zaposlenog u punom radnom vremenu (što uključuje i samog vlasnika/obrtnika).
• Deficitarne i tradicijske djelatnosti: Obrt mora obavljati neku od zakonom i pozivom propisanih djelatnosti. Među prihvatljivim zanimanjima ističu se: barkajoli, postolari, krojači, stolari, urari, fotografi, cvjećari, dadilje, servisi kućanskih aparata, servisi bicikala, kao i drugi umjetnički te tradicijski obrti.

⯑ Iznosi i mjere sufinanciranja

Jedan prijavitelj može ostvariti ukupnu maksimalnu potporu u iznosu do 5.000 eura, koja je podijeljena kroz dvije dostupne mjere:

1. Mjera: Nabava opreme i adaptacija poslovnog prostora (do 3.000 €)
   • Namjena: Sufinanciranje troškova kupnje novih strojeva, alata, informatičke opreme i inventara nužnog za obavljanje djelatnosti.
   • Unutrašnje uređenje: Pokrivaju se troškovi građevinskih i obrtničkih radova na uređenju i adaptaciji interijera radionice ili salona.
   • Posebna pogodnost: Za zadarske barkajole unutar ove mjere prihvatljiv je trošak kupnje, održavanja, popravka ili obnove tradicionalnih čamaca (barki).
2. Mjera: Tekući troškovi poslovanja (do 2.000 €)
   • Namjena: Izravno olakšavanje svakodnevnih fiksnih troškova hladnog pogona.
   • Prihvatljivi troškovi: Sufinanciraju se računi za potrošnju električne energije, vode, plina, zatim troškovi fiksne i mobilne telefonske mreže te interneta. Također su prihvatljivi troškovi zakupa poslovnog prostora te plaćanje komunalne naknade.

⯑ Opći uvjeti i način prijave

• Financijska urednost: Prijavitelji u trenutku podnošenja zahtjeva ne smiju imati nikakvih dugovanja prema Gradu Zadru, Republici Hrvatskoj (Porezna uprava) te moraju imati uredno isplaćene plaće i doprinose za zaposlenike.
• Rok za predaju dokumentacije: Prijave s pratećim obrascima primaju se najkasnije do 29. listopada 2026..
• Predaja zahtjeva: Dokumentacija se šalje u zasebnoj, zatvorenoj omotnici preporučenom poštom ili osobno predajom u pisarnicu na adresu: Grad Zadar, Upravni odjel za gospodarstvo, obrtništvo i razvitak otoka, Narodni trg 1, 23000 Zadar.

Kompletan tekst natječaja, popis svih prihvatljivih šifri djelatnosti te službeni prijavni obrasci (Zahtjev, tablice troškova i izjave) dostupni su za preuzimanje na službenim stranicama u rubrici 

Grad Zadar (Upravni odjel za gospodarstvo, obrtništvo i razvitak otoka) objavio je službeni Javni poziv za dodjelu potpora za očuvanje i razvoj tradicijskih, umjetničkih i deficitarnih obrta za 2026. godinu. Svrha ovog poziva je pružanje izravne financijske podrške obrtnicima koji svojim radom čuvaju kulturnu baštinu, tradicijske vještine i osiguravaju ključne deficitarne usluge na urbanom području grada. Za ovu namjenu u gradskom je proračunu osiguran ukupan iznos od 80.000 eura.

U nastavku donosimo detaljan pregled ključnih uvjeta, iznosa potpora i prihvatljivih troškova kako biste mogli pravovremeno pripremiti svoju prijavu.https://www.grad-zadar.hr/vijest/javni-pozivi-82/javni-poziv-za-dodjelu-potpora-za-ocuvanje-i-razvoj-tradicijskih-umjetnickih-i-deficitarnih-obrta-za-2026-godinu-9961.html  

Izvor: grad-zadar.hr

Zadovoljstvo nam je najaviti tradicionalni, 29. Susret ribara Hrvatske obrtničke komore, koji će se održati na Malom Lošinju, od 5. do 7. studenoga 2026. u Hotelu Bellevue. 

Domaćin 29. Susreta ribara je Obrtnička komora Primorsko-goranske županije.

CIJENE HOTELSKOG SMJEŠTAJA

Usluga Noćenje s doručkom Hotel Bellevue*****

• Superior soba – single use – 131,00 € po sobi na dan
• Superior soba – double use – 151,00 € po sobi na dan (75,50 € po osobi na dan)

Ručkovi večere:

• ručak po osobi 6. 11. i 7. 11. - 28,00 eura + 5 % service charge
• večera po osobi 5. 11.- 28,00 eura + 5 % service charge
• večera po osobi 6. 11.- 28,00 eura + 5 % service charge

Boravišna pristojba: 1,50 eura po osobi i danu. Prijava 4,00 eura po osobi jednokratno.

Rezervacije se zaprimaju isključivo putem e-maila. Za potvrdu rezervacije potreban je broj kartice i datum valjanosti (mm/gg). Kartica se neće koristiti, ali je potrebna zbog potvrde rezervacije u sistemu.

E-mail za rezervaciju smještaja: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

*Hotel čuva poseban kontingent soba do popunjenosti kapaciteta koji je rezerviran za sudionike Susreta, a nakon toga sobe se rezerviraju ovisno o raspoloživosti.

Na dnu stranice možete pronaći radnu verziju Programa. Konačna verzija programa bit će dostupna nakon definiranja svih pojedinosti Susreta.

Preuzimanja

Temeljem Odluke  Skupštine Hrvatske obrtničke komore Broj: 1-105-8285/8-11-2025 od 11.12.2025. godine, Odluke o  kriterijima za provođenje izbora za tijela Obrtničke komore Zadarske županije (u nastavku: Komora) za mandatno razdoblje 2026.-2030. godine i Odluke o imenovanju članova Izbornog povjerenstva za provedbu redovnih izbora područne Obrtničke komore Zadarske županije, dana 05. listopada 2026. godine,  Povjerenstvo je održalo sjednicu u sastavu:

1. Vladimir Dedić– predsjednik, obrtnik
2. Stipe Bunja - član, obrtnik
3. Lidija Udiljak- član, komorski ured

Pregledom dostavljene dokumentacije za svakog delegiranog kandidata od  strane udruženja obrtnika utvrđeno je da delegirani kandidati za Skupštinu Komore ispunjavaju navedene kriterije. Delegirani kandidati (abecednim redom vlastitih imena) su:

1. ANĐELA LEPUR – U.O. Benkovac
2. BRANIMIR PROTIĆ – U.O. Zadar
3. DAVOR MOROŽIN – U.O. Biograd
4. ĐON SEREĆI - U.O. Zadar
5. EMILIJO BAJLO - U.O. Zadar
6. HRVOJE GRADNOV - U.O. Zadar
7. ISMET SEFERAGIĆ – U.O. Pag
8. JOSIP KOVAČEVIĆ - U.O. Zadar
9. JOSIP SMOLJAN – U.O. Biograd
10. JOSIPA RUBELJ – U.O. Benkovac
11. KARLO MAGIĆ – U.O. Biograd
12. MAJA ERCEG – U.O. Zadar
13. MARIN DEUR – U.O. Zadar
14. MARTIN LUKAČIĆ – U.O. Biograd
15. NATALI KLARIĆ – U. O. Benkovac
16. NEVEN VITLOV – U.O. Zadar
17. ROBERT KOVAČEVIĆ – U.O. Zadar
18. STIPE BUNJA – U.O. Biograd
19. ŽELJKO FABIJANIĆ – U.O. Pag

Pregledom dostavljene dokumentacije za  izabrane predsjednike pripadajućih udruženja obrtnika utvrđeno je da su za mandatno razdoblje2026. -2030. izabrani slijedeći predsjednici udruženja obrtnika i dostavljena propisana dokumentacija za (abecednim redom naziva udruženja):

• UDRUŽENJE OBRTNIKA BENKOVAC- Marko Marinić
• UDRUŽENJE OBRTNIKA BIOGRAD – Stipe Bunja
• UDRUŽENJE OBRTNIKA PAG – Ismet Seferagić
• UDRUŽENJE OBRTNIKA ZADAR – Emilijo Bajlo

te da izabrani predsjednici navedenih Udruženja  ispunjavaju uvjete za članove Upravnog odbora Obrtničke komore Zadarske županije po funkciji.

Kriteriji za izbor Predsjednika Komore su sljedeći:

1. ispunjava sve navedene kriterije za članove tijela Komore i dodatno

2. obavlja gospodarsku djelatnosti najmanje 10 godina

3. je aktivna u tijelima, odborima, cehovima i sekcijama jedinstvenog komorskog sustava najmanje 5 godina

4. dokaže da se protiv nje ne vodi kazneni postupak

5. moraju imati uredno podmirene obaveze poreza i doprinosa i podmiren komorski doprinos.

Odlukom Upravnog odbora Obrtničke komore Zadarske županije Urbroj: 4-5-615-1-2026 od 05.03.2026. i Odlukom Skupštine Udruženja obrtnika Pag URSK-5/2026 od 23.06.2026. za predsjednika Komore predložena je: 

• VESNA PARIĆ, OIB:25788476507, vlasnica obrta za knjigovodstvene usluge DEGENIJA, Miroslava Krleže 3b, Zadar.

Izborno povjerenstvo je konstatiralo da je priložena dokumentacija za  kandidata za izbor predsjednika Obrtničke komore Zadarske županije  za mandatno razdoblje 2026. -2030. godine  Vesne Parić  uredna te da su ispunjeni svi propisani uvjeti.

Predsjednik Izbornog povjerenstva:

Vladimir Dedić

Hrvatska obrtnička komora uputila je Ministarstvu gospodarstva prijedloge vezane uz donošenje pravilnika kojima će se urediti isticanje bazne cijene te objava važećih cjenika na mrežnim stranicama.

„Odgoda treba donijeti jednostavnija i provediva pravila. Naš zahtjev ostaje izuzeće obrtnika i mikro poduzetnika od dodatnih obveza isticanja bazne cijene i objave cjenika. Veliki trgovački sustavi raspolažu informatičkim sustavima, administrativnim službama i zaposlenicima zaduženima za upravljanje podacima, dok kod mikro obrta te poslove često obavlja sam vlasnik uz svoju osnovnu djelatnost. Zato HOK traži da se prije propisivanja dodatnih tehničkih i administrativnih zahtjeva utvrde stvarni troškovi njihove provedbe za mikro i male gospodarske subjekte te ispita može li se isti cilj zaštite potrošača postići jednostavnijim rješenjem. Djelokrug Ministarstva gospodarstva ne obuhvaća samo područje zaštite potrošača i cijena već i razvoj i unapređenje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva te mjerenje i ciljano smanjenje administrativnog opterećenja gospodarstva. Ako se žele prikupljati dodatni podaci, to niti je zakonom propisano niti treba biti na leđima obrtnika.“ izjavio je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.

HOK ponavlja svoj ranije upućeni zahtjev da se obrtnici i mikro poduzetnici, u okviru prostora koji je Zakon ostavio za uređenje provedbe, izuzmu od dodatnih obveza isticanja bazne cijene i objave cjenika. Uz izuzeće obrtnika i mikro poduzetnika, HOK traži da se za ostale gospodarske subjekte obveze urede jasno i jednostavno, bez nepotrebnih tehničkih zahtjeva i dodatnih troškova. HOK posebno upozorava na sadržaj samog Zakona o zaštiti potrošača. Kod bazne cijene Zakon ovlašćuje ministra da pravilnikom propiše za koji će se dan u prethodnom razdoblju, za koje proizvode i na koji način isticati bazna cijena. Upravo zato HOK smatra da nema potrebe pravilnikom automatski obuhvatiti svu preostalu robu i sve usluge po načelu „svi osim izuzetih“. Zakonska ovlast omogućuje ciljano određivanje kategorija za koje povijesna bazna cijena potrošaču daje stvarno korisnu i usporedivu informaciju.

To je posebno važno kod obrtničkih usluga kod kojih konačna cijena nije unaprijed određena. Cijena građevinskog ili instalaterskog zahvata, popravka automobila, servisne usluge ili drugog individualiziranog posla ovisi o konkretnom zahtjevu, opsegu i složenosti rada, potrebnom materijalu i stanju predmeta na kojem se radi. U takvim slučajevima jedna povijesna cijena ne mora biti stvarno usporediva s današnjom cijenom usluge.

HOK zato traži da se individualizirane obrtničke usluge kod kojih konačna cijena nije unaprijed određena izuzmu iz obveze isticanja bazne cijene, kao i ugostiteljske usluge. Za individualizirane obrtničke usluge HOK traži i izuzeće od obveze objave cjenika, odnosno da se jasno propiše kako obrtnici nisu dužni stvarati cjenike ili objavljivati interne kalkulacije koje ne predstavljaju konačnu cijenu konkretnog posla.

Kod ugostiteljskih usluga aktualni cjenik odnosno jelovnik potrošaču već daje neposrednu informaciju o cijeni koju će platiti. Usporedba te cijene s fiksnom cijenom iz prošlosti s vremenom može imati sve manju informacijsku vrijednost jer se između dvaju razdoblja mijenjaju nabavne cijene hrane i pića, energenata, rada, dobavljači, struktura ponude i drugi troškovi poslovanja. HOK je stoga upozorio da se prije uključivanja pojedinog sektora mora utvrditi kakvu dodatnu korist bazna cijena stvarno daje potrošaču, umjesto da se jedinstveno pravilo automatski primijeni na bitno različite djelatnosti.

HOK u dopisu upozorava i na europski regulatorni okvir. Pravilo o prethodnoj cijeni kod sniženja iz europskog zakonodavstva odnosi se na robu, dok se ne primjenjuje na usluge. Bazna cijena vezana uz jedan fiksni povijesni datum predstavlja dodatni nacionalni mehanizam. Zato HOK smatra da njegovo širenje na usluge mora imati jasno obrazloženu svrhu, dokazivu korist za potrošača i biti razmjerno trošku koji stvara gospodarstvu. Zaštita potrošača ne mjeri se brojem cijena koje će se istaknuti, nego time dobiva li potrošač jasnu, razumljivu i stvarno korisnu informaciju.

Jednako važnu primjedbu HOK iznosi u odnosu na novi pravilnik o objavi cjenika. Zakon propisuje obvezu objave važećih cjenika proizvoda na mrežnim stranicama trgovca, dok ministru daje ovlast pravilnikom propisati način objave važećih cjenika. HOK zato traži da se jasno utvrdi pravna osnova i opravdanost svakog dodatnog tehničkog ili podatkovnog zahtjeva koji bi se pravilnikom nametnuo gospodarstvu. Za gospodarske subjekte obuhvaćene obvezom HOK traži jednostavne načine objave koji potrošaču omogućuju lako pronalaženje i čitanje aktualnog cjenika na postojećoj mrežnoj stranici.

HOK traži i da se jasno propiše kako obrtnici i drugi gospodarski subjekti koji nemaju vlastitu mrežnu stranicu nisu dužni uspostaviti je radi objave cjenika te da se profili na društvenim mrežama i platformama trećih osoba ne smatraju vlastitom mrežnom stranicom.

HOK se protivi tome da se ta obveza za najmanje gospodarske subjekte pretvori u obvezu uspostavljanja strojno čitljivih XML ili CSV datoteka, omogućavanja automatiziranog prikupljanja podataka te objavljivanja internih šifri, barkodova, podataka o raspoloživosti proizvoda i drugih podataka koji nisu nužni da bi potrošač saznao aktualnu cijenu. Tako široka dostupnost poslovnih podataka može utjecati i na tržišni položaj gospodarskih subjekata. Zato HOK traži da se procijene posljedice takvih zahtjeva za konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, osobito obrtnika i mikro poduzetnika. Jednako tako, HOK smatra da pravilnikom ne treba uvoditi obvezu čuvanja ili arhiviranja prethodnih cjenika ako Zakon propisuje objavu važećeg cjenika. Cjenik treba ažurirati kada se promijeni, bez ponovnog generiranja i objavljivanja istih podataka ako promjene nema.

HOK je zatražio i uvid u procjene učinka budućih pravilnika na malo gospodarstvo, uključujući procjenu administrativnih troškova i troškova prilagodbe. Pravo potrošača na jasnu informaciju o cijeni ne dovodi se u pitanje. Cilj je da ta informacija stvarno omogućuje razumijevanje i usporedbu cijena. Međutim, više podataka, više tehničkih zahtjeva i više administracije sami po sebi ne znače i veću zaštitu potrošača. Zato HOK traži da konačni pravilnici ne budu preslikavanje privremenih mjera u novi pravni oblik, nego da se zakonske obveze provedu ciljano, razmjerno i uz najmanje potrebno administrativno, tehničko i financijsko opterećenje gospodarstva.

S ciljem razmatranja dostavljenih prijedloga i problema iz prakse očekuje se sastanak s Ministarstvom gospodarstva. Vrijeme do 17. studenoga treba iskoristiti za utvrđivanje koje su obveze doista potrebne za zaštitu potrošača, a koje bi predstavljale nerazmjerno opterećenje obrtnika i poduzetnika, te za jasno uređenje izuzeća i jednostavnih načina provedbe.

Prema prijedlogu Europske unije, od 1. studenoga 2026. za pošiljke male vrijednosti (do 150 eura) plaćat će se i posebna naknada Unije za rukovanje u iznosu od 2 eura po stavci.

To znači da će se za male pakete, osim privremene carine od 3 eura, dodatno naplaćivati 2 eura za svaku stavku robe koja dolazi iz trećih zemalja.

Ova informacija nadovezuje se na vijest o uvođenju naknade za rukovanje malim paketima na razini cijelog EU-a, koja će se primjenjivati uz privremenu carinu od 3 eura na pošiljke vrijednosti ispod 150 eura, koja je na snazi od 1. srpnja 2026. Saznajte više na: EU uskoro uvodi cjelovitu carinsku reformu EU-a | Hrvatska obrtnička komora

Nastavak obrta uz mirovinu, obiteljski obrt i jednostavniji nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika među ključnim promjenama

Hrvatski sabor donio je izmjene i dopune Zakona o obrtu, temeljnog propisa koji uređuje uvjete za obavljanje obrta, prava i obveze obrtnika, obrazovanje za obrtnička zanimanja te organizaciju i djelovanje komorskog sustava.

Izmjene donose niz konkretnih novosti za obrtnike, od nastavka rada nakon ostvarivanja prava na mirovinu i nastavka poslovanja nakon smrti obrtnika do zakonskog uređenja obiteljskog obrta, pojednostavljenja pojedinih obveza u poslovanju i smanjenja komorskog doprinosa. Brojne izmjene koje je HOK predlagao tijekom rada na Zakonu danas su dio zakonskih rješenja, a proizlaze iz potreba obrtnika i problema s kojima se susreću u svakodnevnom poslovanju.

„Zakon o obrtu temeljni je zakon za više od 140 tisuća obrtnika koji danas posluju diljem Hrvatske i zato svaka njegova izmjena ima konkretne posljedice za velik broj ljudi, njihove obitelji i zaposlenike. Važno nam je da propisi prate stvarne potrebe obrtnika, a ne da im stvaraju nove prepreke. Brojna rješenja koja smo tijekom ovog procesa predlagali danas su dio Zakona, ali na tome ne stajemo. Nastavit ćemo inzistirati na punoj mirovini uz nastavak obavljanja obrta, kao i na mogućnosti rada nedjeljom za obiteljske obrte u trgovini“, rekao je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil.

Nastavak obrta uz mirovinu

Jedno od pitanja na kojima je HOK godinama inzistirao jest položaj obrtnika nakon ostvarivanja prava na mirovinu. Od 1. siječnja ove godine obrtnicima koji su navršili 65 godina omogućeno je nastaviti obavljati obrt uz isplatu pola starosne mirovine. Donesenim izmjenama Zakona o obrtu mogućnost nastavka obavljanja obrta nakon ostvarivanja prava na mirovinu uređuje se i u Zakonu o obrtu, u skladu s propisima koji uređuju mirovinsko osiguranje.

„Dugo smo tražili da obrtnici nakon ostvarivanja prava na mirovinu ne moraju birati između mirovine i nastavka svog obrta. Od početka ove godine mogu nastaviti raditi i primati pola mirovine, ali tu ne želimo stati. Naš je cilj puna mirovina uz mogućnost zadržavanja obrta i na tome nastavljamo raditi“, poručio je Kratohvil.

HOK nastavlja raditi na mogućnosti da obrtnici uz zadržavanje obrta primaju punu starosnu mirovinu. Nakon razgovora predsjednika HOK-a Dalibora Kratohvila i ministra gospodarstva Ante Šušnjara najavljen je nastavak razgovora s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike o potrebnim izmjenama mirovinskih propisa.

Nastavak poslovanja nakon smrti obrtnika

Jednostavnije se uređuje nastavak poslovanja obrta nakon smrti obrtnika. Ako nasljednici još ne ispunjavaju propisane stručne uvjete za obavljanje vezanog obrta, omogućuje se imenovanje privremenog poslovođe koji ispunjava potrebne uvjete i može voditi obrt tijekom postupka nasljeđivanja. Tako obrt može nastaviti poslovati dok traje postupak nasljeđivanja i dok nasljednik ne stekne potrebne uvjete.

Obiteljski obrt

Zakonom se uređuje obiteljski obrt, odnosno obrt u kojem obrtniku u obavljanju djelatnosti pomažu članovi njegova obiteljskog kućanstva bez zasnivanja radnog odnosa. Time se zakonski uređuje način rada koji je već prisutan u brojnim obrtima, a posebno je važan za obiteljske obrte u kojima se posao, znanje i iskustvo prenose na sljedeću generaciju.

HOK već dulje vrijeme traži da se obiteljskim obrtima u trgovini omogući rad nedjeljom kada rade isključivo obrtnik i članovi njegove obitelji. Mali obiteljski obrti ne mogu se izjednačavati s velikim trgovačkim sustavima, posebno kada je riječ o trgovinama koje su u pojedinim sredinama jedino mjesto opskrbe te obrtima čije je poslovanje vezano uz vikend potražnju, primjerice uz groblja, svetišta i turistička odredišta. Ovaj prijedlog nije obuhvaćen donesenim izmjenama Zakona, ali ostaje jedan od naših zahtjeva na čijem ćemo usvajanju nastaviti raditi.

Izdvojeni pogoni i elektronička komunikacija

Pojednostavljuju se i obveze vezane uz pojedine izdvojene pogone. Iznimka od obveze imenovanja poslovođe propisuje se za izdvojene pogone koji služe kao skladišta, samoposlužne aparate te objekte u kojima se pružaju usluge smještaja u kućama za odmor bez pripreme i usluživanja hrane. Kod samoposlužnih aparata koji mogu biti postavljeni na više lokacija to znači da više neće biti potrebno imenovati poslovođu za svaku takvu lokaciju.

Uvodi se i obveza prijave adrese elektroničke pošte prilikom upisa obrta u Obrtni registar. Riječ je o promjeni koju HOK traži već niz godina, a koja će omogućiti izravniju elektroničku komunikaciju s obrtnicima.

Naukovanje te naučnički i majstorski ispiti

Promjene obuhvaćaju i naukovanje te naučničke i majstorske ispite. Razdvajaju se evidencija i verifikacija ugovora o naukovanju: evidenciju će voditi ustanove za strukovno obrazovanje, dok će za verifikaciju ugovora biti nadležan HOK. Naučnički ispit provodit će se pred zajedničkim povjerenstvom HOK-a i škole, a uređuju se i rokovi vezani uz osiguravanje mjesta za naukovanje prije početka školske godine.

„Nedostatak kvalificiranih radnika jedan je od problema s kojim smo upoznati direktno sa terena. Obrazovanje za obrtnička zanimanja mora biti povezano sa strukom i učenjem kroz rad. Obrtnici najbolje znaju koja su znanja i vještine potrebni za pojedino zanimanje i zato moraju imati svoju ulogu u obrazovanju novih generacija“, rekao je Kratohvil.

Komorski doprinos

Smanjuje se i komorski doprinos, odnosno najviša zakonom propisana stopa s 2 na 1,5 posto osnovnog osobnog odbitka, što za obrtnike znači manji mjesečni iznos komorskog doprinosa. Prema procjenama HOK-a, za komorski sustav riječ je o približno 5,2 milijuna eura manje prihoda godišnje. U okolnostima u kojima su troškovi poslovanja i dalje visoki, smatramo važnim da i komorski sustav preuzme svoj dio tereta i konkretno doprinese rasterećenju obrtnika. Obrtnicima će, kao i do sada, kroz komorski sustav biti dostupni stručna i pravna pomoć, informiranje i savjetovanje, edukacije te zastupanje njihovih interesa na lokalnoj i nacionalnoj razini.

HOK će i dalje prema nadležnim institucijama zastupati zahtjeve koji dolaze izravno od obrtnika, s ciljem jednostavnijeg poslovanja, manjeg administrativnog opterećenja i stvaranja uvjeta u kojima obrt može dugoročno ostati održiv i konkurentan oblik poslovanja. Zakon na snagu stupa 1. siječnja 2027. 

Nastavno na usvajanje novih mjera izravne kontrole cijena na 201. sjednici Vlade Republike Hrvatske u okviru XI. Paketa mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva od rasta cijena - Odluke o isticanju dodatne cijene kao mjera izravne kontrole cijena (,,Narodne novine", broj 10I/26) i Odluke o objavi cjenika proizvoda i usluga kao mjera izravne kontrole cijena (,,Narodne novine", broj 101126), Ministarstvo gospodarstva dostavilo je pojašnjenje primjena navedenih odluka.

Obje Odluke stupaju na snagu 1. listopada 2026. godine.

Foto: Magnific

Preuzimanja

Od 1. listopada 2026. uz aktualnu cijenu svih proizvoda i usluga morat će se isticati i cijena koja je za pojedini proizvod ili uslugu vrijedila 10. rujna 2026. godine.

Obveza isticanja dodatne, odnosno „sidrene“ cijene odnosi se na sve trgovce u maloprodaji i pružatelje usluga. Sidrena cijena mora biti istaknuta jasno, vidljivo i čitljivo uz aktualnu cijenu na prodajnom odnosno uslužnom mjestu, kao i pri oglašavanju cijena - na letcima, plakatima, u digitalnim oblicima oglašavanja u prodajnom odnosno uslužnom objektu, na otvorenom prostoru te na mrežnim stranicama.

Za proizvode za koje je obveza isticanja dodatne cijene već postojala - hranu, piće, kozmetiku, sredstva za čišćenje, toaletne potrepštine i proizvode za kućanstvo - i dalje ostaje referentna cijena koja je vrijedila 2. svibnja 2025. godine.

Druga obveza odnosi se na objavu cjenika proizvoda i usluga na mrežnim stranicama. Ova se obveza primjenjuje na trgovce i pružatelje usluga koji imaju uspostavljene mrežne stranice. Cjenici se objavljuju u digitalnom obliku pogodnom za automatsku obradu, u .xml ili .csv formatu.

 Također, na dnu stranice možete pronaći i detaljne upute, prezentaciju, Excel predloške cjenika proizvoda i usluga te Odluke Vlade RH.

Ističemo da Hrvatska obrtnička komora traži ukidanje odluka o dodatnim cijenama i objavi cjenika na internetu.

 Preuzimanja