Fax:

023/311-383

Email:

Adresa:

23000 Zadar, Široka ulica 1/lll

Što donose nove izmjene i dopune Zakona o radu?

Izmjenama i dopunama Zakona o radu, s početkom primjene od 1. siječnja 2023.,  usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. U daljnjem tekstu, izdvojiti će se one izmjene i dopune, najvažnije za poslovanje obrtnika:

Ugovor o radu na određeno vrijeme

Ugovor o radu na određeno vrijeme iznimno se može sklopiti na određeno vrijeme za zasnivanje radnog odnosa, a čiji prestanak mora biti unaprijed utvrđen objektivnim razlogom, odnosno potreba za obavljanjem posla je privremena. Objektivnim razlogom se smatra zamjena privremeno nenazočnog radnika te obavljanje posla čije je trajanje zbog prirode njegova izvršenja ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja. Ugovor o radu na određeno vrijeme može se sklopiti u najdužem trajanju od tri godine, a s istim radnikom najviše tri uzastopna ugovora o radu na određeno vrijeme čije ukupno trajanje nije duže od tri godine. Uzastopno sklopljeni ugovori su oni ugovori o radu  koji nemaju prekid između jednog i drugog ugovora ili su sklopljeni u periodu koji nije duži od tri mjeseca.

Iznimno, trajanje ugovora o radu na određeno vrijeme, kao i ukupno trajanje svih uzastopnih ugovora o radu sklopljenih na određeno vrijeme, uključujući i prvi ugovor, smije biti neprekinuto duže od tri godine: ako je to potrebno zbog zamjene privremeno nenazočnog radnika, ako je potrebno zbog dovršetka rada na projektu koji uključuje financiranje iz fondova Europske unije, ako je to zbog nekih drugih objektivnih razloga dopušteno posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom.

Istekom tri godine ili prestankom posljednjeg uzastopno sklopljenog ugovora, ako su sklopljeni na razdoblje kraće od tri godine, poslodavac s istim radnikom može sklopiti novi ugovor o radu na određeno vrijeme samo ako je od prestanka radnog odnosa kod poslodavca do sklapanja novog ugovora o radu na određeno vrijeme proteklo najmanje šest mjeseci.

Ugovor o radu za stalne sezonske poslove

Poslodavac može, za posao koji se obavlja sezonski, s radnikom sklopiti ugovor o radu za stalne sezonske poslove.  Takvim poslom smatra se posao čiji se opseg i intenzitet privremeno povećavaju u skladu s povećanjem intenziteta poslovnih aktivnosti određenih djelatnosti koje ovise o izmjeni godišnjih doba, na način da je u određenim godišnjim razdobljima, koja tijekom kalendarske godine mogu trajati ukupno najduže devet mjeseci, povećana potreba za njegovim obavljanjem, a u drugim se razdobljima smanjuje ili potpuno nestaje (npr. poslovi u djelatnosti poljoprivrede, ugostiteljstva, turizma). Ugovor za stalne sezonske poslove može se sklopiti na neodređeno i na određeno vrijeme.  

Ako se sklapa ugovor o radu na neodređeno vrijeme radnik i poslodavac mogu dogovoriti međusobna prava i obveze za vrijeme privremenog prekida u obavljanju sezonskih poslova, i to:

  1. da zbog privremenog prekida radnik nije u obvezi obavljati ugovorene poslove, a poslodavac nije uz obvezi isplate plaće, odnosno naknade plaće, pri čemu radnika ne odjavljuje iz obveznih osiguranja i ostaje obveznikom obračunavanja i plaćanja doprinosa prema posebnom propisu ili
  2. da za vrijeme privremenog prekida u obavljanju posla dolazi do mirovanja radnog odnosa stalnog sezonskog radnika, pri čemu ga poslodavac odjavljuje iz obveznih osiguranja, a radnik u navedenom razdoblju može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem.

Ako poslodavac za obavljanje stalnih sezonskih poslova s radnikom sklopi ugovor o radu na određeno vrijeme za stalne sezonske poslove, dužan je u ugovorenom roku radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni te je obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje, obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nakon prestanka toga ugovora tijekom privremenog prekida u obavljanju posla. Iznimno, poslodavac neće biti obveznik prijave na produženo mirovinsko osiguranje ni obveznik doprinosa i obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa nakon prestanka toga ugovora, tijekom privremenog prekida u obavljanju posla, ako je, na zahtjev radnika, s radnikom o tome sklopio pisani sporazum.

Ugovor o radu na određeno za vrijeme stalne sezonske poslove mora sadržavati dodatne podatke o: uvjetima i vremenu za koje će poslodavac obračunavati i uplaćivati doprinos za produženo mirovinsko osiguranje, roku u kojem je poslodavac dužan radniku ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova u idućoj sezoni, roku u kojem je radnik dužan izjasniti se o ponudi, a koji ne može biti kraći od osam dana te podmirivanju troškova smještaja, ako oni postoje.

Ako radnik neopravdano odbije ponudu za sklapanje ugovora o radu u idućoj sezoni, poslodavac ima pravo od radnika tražiti povrat sredstava za uplaćene doprinose, ako ih je u skladu s preuzetom obvezom uplaćivao.

Dodatan rad radnika

Radnik koji je zaposlen i  radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca, odnosno radi u nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme 40 sati tjedno, može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca. 

Radnik je prije početka rada kod drugog poslodavca pisanim putem dužan obavijestiti matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem, a matični poslodavac može zatražiti od radnika da prestane obavljati dodatan rad kod drugog poslodavca, ako za to postoje objektivni razlozi, osobito ako je to protivno zakonskoj zabrani natjecanja ili ako se obavlja unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca.

Ako je zahtjev matičnog poslodavca postavljen zbog postupanja protivnog zakonskoj zabrani natjecanja radnika s poslodavcem na prava i obveze radnika i poslodavca na odgovarajući način će se primijeniti odredbe Zakona kojim se određuje zakonska zabrana natjecanja. Ako je zahtjev matičnog poslodavca postavljen zbog obavljanja dodatnog rada unutar rasporeda radnog vremena radnika kod matičnog poslodavca, radnik je dužan najkasnije u roku od tri dana prilagoditi radno vrijeme kod drugog poslodavca. Poslodavac kod kojeg je radnik zaposlen u dodatnom radu dužan je, na zahtjev radnika, omogućiti korištenje godišnjeg odmora toga radnika u istom tjednu u kojem godišnji odmor koristi kod matičnog poslodavca.

Ugovor o dodatnom radu mora biti sklopljen u pisanom obliku i sadržavati podatke iz članka 15. st. 1. Zakona, a može se sklopiti na određeno ili neodređeno vrijeme.

Ugovorom o dodatnom radu ne smije se ugovoriti radno vrijeme u trajanju dužem od osam sati tjedno. Tjedno radno vrijeme u dodatnom radu smije biti duže od osam sati tjedno, ali ne duže od 16 sati tjedno, uključujući i prekovremeni rad kada je ovim Zakonom dozvoljen.

Ugovaranje i trajanje probnog rada

Prilikom sklapanja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad. Probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci, ali može trajati duže ako je tijekom njegova trajanja radnik bio privremeno odsutan, osobito zbog privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnih i roditeljskih prava prema posebnom propisu i korištenja prava na plaćeni dopust. U navedenom slučaju, trajanje probnog rada mora biti razmjerno očekivanom trajanju ugovora i naravi posla kojeg radnik obavlja. Probni rad se ne može ugovoriti u slučaju sklapanja ugovora o radu pod izmijenjenim uvjetima.

Nezadovoljavanje radnika na probnom radu predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu koji se radniku može otkazati tijekom njegova trajanja, a najkasnije zadnjeg dana probnog rada. Otkazni rok kod ugovorenog probnog rada je najmanje 1 tjedan. Ako su radnik i poslodavac tijekom trajanja radnog odnosa sklopili ugovor o radu radi obavljanja drugih poslova, pri čemu je ugovoren probni rad, u slučaju otkaza toga ugovora zbog nezadovoljavanja na probnom radu radnik ostvaruje pravo na otkazni rok te pravo na otpremninu.

Plaćeni dopust

Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe (sklapanje braka, rođenje djeteta, teža bolest ili smrt člana uže obitelji i sl.). Radnik ima pravo na dopust u ukupnom trajanju od 7 radnih dana godišnje ako to nije drugačije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.

Članom uže obitelji smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjereno na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici, u životnom partnerstvu ili neformalnom životnom partnerstvu.

Radnik ima pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja, osposobljavanja i usavršavanja te obrazovanja za potrebe radničkog vijeća ili sindikalnog rada, pod uvjetima, u trajanju i uz naknadu određenu kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu.

Radnik poslije svakog darivanja krvi ostvaruje pravo na 1 plaćeni slobodan dan koji koristi na dan darivanja krvi ili prvi idući radni dan, osim ako se s poslodavcem ne dogovori drukčije. O namjeri davanja krvi radnik je dužan obavijestiti poslodavca najmanje 3 dana unaprijed.

Razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu. Plaćeni dopust radnik koristi u vrijeme ili neposredno nakon nastanka događaja zbog kojeg ostvaruje pravo na njegovo korištenje.

Prestanak ugovora o radu

Ugovor o radu prestaje: smrću radnika, smrću poslodavca fizičke osobe, smrću poslodavca obrtnika, ako u skladu s posebnim propisom nije došlo do prijenosa obrta, prestankom obrta po sili zakona u skladu s posebnim propisom, istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme, kada radnik navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, osim ako se poslodavac i radnik drugačije ne dogovore, sporazumom radnika i poslodavca, danom dostave obavijesti poslodavcu pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, otkazom, odlukom nadležnog suda. Ako ugovor o radu nije prestao u postupku likvidacije ili prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije u skladu s propisom o trgovačkim društvima, ugovor o radu prestaje najkasnije brisanjem društva iz sudskog registra.

Otkazni rok

Otkazni rok počinje teći od dana dostave otkaza ugovora o radu. Iznimno, otkazni rok radniku koji je u vrijeme dostave odluke o otkazu privremeno nesposoban za rad počinje teći od dana prestanka njegove privremene nesposobnosti za rad.

Otkazni rok ne teče za vrijeme: trudnoće, korištenja rodiljnog, roditeljskog, posvojiteljskog i očinskog dopusta ili dopusta koji je po sadržaju i načinu korištenja istovjetan pravu na očinski dopust, rada s polovicom punog radnog vremena, rada s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopusta trudne radnice, dopusta radnice koja je rodila ili radnice koja doji dijete te dopusta ili rada s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju u skladu s propisom o rodiljnim i roditeljskim potporama, privremene nesposobnosti za rad tijekom liječenja ili oporavka od ozljede na radu ili profesionalne bolesti, vršenja dužnosti i prava državljana u obrani.

Iznimno, otkazni rok teče u slučaju prestanka ugovora o radu radnika tijekom provedbe postupka likvidacije te postupka radi prestanka društva po skraćenom postupku bez likvidacije u skladu s propisom o trgovačkim društvima.

Otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, ali teče za vrijeme razdoblja privremene nesposobnosti za rad radnika kojem je poslodavac prije početka toga razdoblja otkazao ugovor o radu i tom odlukom radnika u otkaznom roku oslobodio obveze rada, ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drugačije uređeno, za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta.

Ako je došlo do prekida tijeka otkaznog roka zbog privremene nesposobnosti za rad radnika kojeg poslodavac nije oslobodio od obveze rada, radni odnos tom radniku prestaje najkasnije istekom šest mjeseci od dana početka tijeka otkaznoga roka.

Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža ne ostvaruje pravo na otkazni rok.

Otpremnina

Otpremnina je novčani iznos koji kao sredstvo osiguravanja prihoda i ublažavanja štetnih posljedica ugovora o radu poslodavac isplaćuje radniku kojem ugovor o radu otkazuje nakon dvije godine neprekidnoga rada.

Otpremninu ne ostvaruje radnik kojem se ugovor o radu otkazuje zbog razloga uvjetovanih ponašanjem te radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima najmanje navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Iznos otpremnine određuje se s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem, a ne smije se ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od 1/3 prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca.

Ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Navedenim smo obuhvatili najvažnije izmjene koje utječu na radne odnose u obrtima, no treba imati na umu da se Zakon o radu izmijenio i dopunio i u drugim dijelovima, stoga pri ostvarivanju prava i obveza iz radnih odnosa budite oprezni, a u slučaju nedoumica obratite se Savjetodavnoj službi HOK-a na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Javni poziv za sudjelovanje u mjeri trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti za 2022./2023. godinu

Obavještavamo vas da je objavljen Javni poziv za sudjelovanje u mjeri trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti za 2022./2023. godinu na temelju kojega se podnose Zahtjevi za potporu u okviru mjere trajnog prestanka ribolovnih aktivnosti uništavanjem ribarskog plovila ili prenamjenom u drugu djelatnost izvan gospodarskog ribolova, a za koju je predviđena mogućnost financiranja u okviru novog Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. godine.

Prihvatljivi korisnici su fizičke ili pravne osobe vlasnici ribarskih plovila koja pripadaju segmentima ribarske flote navedenim u Prilogu I. Javnog poziva. Ribarsko plovilo mora ispuniti osnovne uvjete. Neki od osnovnih uvjeta su da ribarsko plovilo mora imati važeću povlasticu i mora biti u funkciji, mora imati ostvareno najmanje 90 ribolovnih dana godišnje tijekom dvije zadnje kalendarske godine koje su prethodile godini podnošenja Zahtjeva za potporu (na primjer, u 2020. i u 2021. godini ako se Zahtjev podnosi u 2022. godini odnosno u 2021. i 2022. godini ako se Zahtjev podnosi u 2023. godini), mora biti staro najmanje 15 godina, mora biti upisano u Registar ribarske flote najmanje 5 godina te mora biti autorizirano za ribolovni alat ovisno o segmentu kojemu plovilo pripada (okružujuća mreža plivarica – srdelara odnosno pridnena povlačna mreža – koća).

Više informacija o uvjetima i obvezama može se pronaći u Javnom pozivu koji se nalazi u prilogu.

VAŽNO !!!

Konačni uvjeti, kriteriji, način dodjele i izračun potpore će se utvrditi odgovarajućim propisom te se o potpori ne odlučuje na temelju ovog Javnog poziva (odluke će se donositi po donošenju odgovarajućeg propisa).

Dodatno, navedeno znači i da uništavanje ili prenamjena plovila ne smije započeti prije izdavanja odluke o dodjeli potpore.

Rok za podnošenje Zahtjeva za potporu traje od 21. prosinca 2022. godine do 31. siječnja 2023. godine.

Zahtjev za potporu i popratna dokumentacija podnose se preporučenom poštom ili osobno, u zatvorenoj omotnici na čijoj poleđini treba čitko ispisati ime i adresu pošiljatelja i dostaviti je na adresu:

Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva

Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

s naznakom: „Zahtjev za potporu – Javni poziv - Trajni prestanak ribolovnih aktivnosti za 2022./2023. godinu – NE OTVARATI“.

Javni poziv, obrasci i popis dokumentacije mogu se pronaći ovdje

Izaslanstvo HOK-a novog ministra financija upoznalo s otvorenim pitanjima

U Ministarstvu financija održan je sastanak izaslanstva Hrvatske obrtničke komore s novim ministrom financija Markom Primorcem, državnim tajnikom Zdravkom Zrinušićem te ravnateljem Porezne uprave Božidarom Kutlešom.

Raspravljen je čitav niz otvorenih pitanja. Predsjednik HOK-a Dragutin Ranogajec ponovno je naglasio da je po pitanju paušalnih obrta nužno propisati jasnije kriterije i postupak utvrđivanja prikrivenog nesamostalnog rada. I dalje stoji prigovor HOK-a na zakonske odredbe koje ne bi smjele biti neprecizne i neodređene te stvarati pravnu nesigurnost i nestimulativno okruženje za obavljanje djelatnosti u kojem obrtnik nikada nije siguran postupa li ispravno, istaknuo je Ranogajec.

Ministra Primorca izaslanstvo HOK-a upoznalo je s otvorenim zahtjevom izjednačavanja prava mladih obrtnika s pravima mladih radnika po pitanju neplaćanja poreza na dohodak i zdravstvenog osiguranja. Naglašena je nužnost povećanja praga za nabavu dugotrajne imovine sa iznosa 3.500,00 kn na 650 €, sniženje godišnje porezne stope na poreznu osnovicu do visine 360.000,00 kn s 20% na 18%. Također, ponovljen je zahtjev da se produlji rok dospijeća plaćanja obveze poreza na dohodak prema godišnjoj prijavi do 31. 3. i obveze poreza na dobit do 31. 5., kao i da se porezno prizna 100% izdataka reprezentacije.

Razmotrit će se prijedlog Hrvatske obrtničke komore da se iznose neoporezivih naknada zaokruži radi lakše primjene u praksi, vezano uz predviđene zakonske izmjene radi uvođenja eura (iznos osobnog odbitka, iznos za uzdržavane članove, nagrada za prehranu, naknada za rad, neoporezivi iznos za korištenje osobnih vozila u službene svrhe, iznos dnevnice, premije dopunskog i dodatnog osiguranja) u korist građana. Razmotrit će se i zahtjev da se zaokruže drugi bitni iznosi radi lakše primjene u praksi (pragovi oporezivanja stopama poreza na dohodak, pragovi za paušalno oporezivanje i sl.).

Predsjednik Ranogajec ponovio je i zahtjeve HOK-a vezano uz povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a, ujednačavanje stope PDV-a za ugostiteljstvo, umanjenje stope PDV-a za tradicijske i umjetničke obrte, frizerske i cvjećarske usluge te za usluge energetskih obnova postojećih građevina, kao i produljenje roka za predaju obrasca prijave PDV-a na zadnji dan u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja. Ukazao je i kako je nužno provoditi tromjesečno usklađivanje obveza i pretporeza temeljem prijenosa porezne obveze za građevinske usluge radi značajnog administrativnog rasterećenja obveznika i ispostava poreznih uprava.

Zatražena je i potpora Ministarstva financija da se omoguće vaučeri za zapošljavanje u svim djelatnostima po uzoru  na  poljoprivredne markice. Ponovljen je zahtjev HOK-a da se obrtnicima omogući otvaranje zaštićenih računa kao i lakši prijenos obrta na sljedeću generaciju u svrhu očuvanja obiteljskog poduzetništva i tradicijskog poslovanja.

Hrvatska obrtnička komora zahvalila je na prihvaćenim prijedlozima povećanja neoporezivih dodataka kroz mjere Vlade RH za zaštitu građana, ustanova i poduzeća od udara rastućih cijena energenata te je dogovorena daljnja suradnja s ciljem olakšavanja poslovanja obrtnika.

Potpora male vrijednosti u ribarstvu - obrasci za 2023. godinu

Za državne potpore male vrijednosti dostupne su u novi obrasci i popis dokumentacije koja se primjenjuje za zahtjeve za potporu koji se podnose u 2023. godini.

Novi obrasci i popis dokumentacije dostupni su na internet stranicama Uprave ribarstva, na sljedećim poveznicama:

Potpora male vrijednosti za gospodarski ribolov, uzgoj školjkaša i uzgoj hladnovodnih vrsta riba

Upozorenje - pojava lažnih poruka (phishing)

U posljednjih nekoliko dana zabilježen je povećan broj lažnih poruka kojima se građani obavještavaju da im je stigao povrat poreza kroz sustav ePorezna.

Lažni mailovi imaju naslov ''Vaš zahtjev za automatski povrat poreza je odobren'' te se pretvaraju da dolaze iz sustava ePorezna dok im je stvarna domena ​​Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

U mailu se također navodi da dolaze od Financijske uprave Republike Hrvatske što ne postoji.

Molimo da građani ne otvaraju navedene poveznice te da ne upisuju osobne podatke na lažnim web stranicama/portalima. 

Ispravna stranica/domena Porezne uprave je: https://www.porezna-uprava.hr/

Molimo da navedene mailove izbrišete, te s oprezom postupate prema sumnjivim linkovima, osobito onima s dozom hitnosti.

Za izbjegavanje budućih neugodnosti i/ili mogućih kompromitacija savjetuje se:

• izbjegavati ustupanje svojih lozinki i računa e-pošte drugim osobama ili servisima

• promjena svih postojećih lozinki novima te korištenje drugačije jače lozinke za svaki pojedini internetski servis

• uvijek biti na oprezu kome šaljete povjerljive poruke i/ili podatke

• biti oprezan pri otvaranju privitaka od vama nepoznatog pošiljatelja

Izvor: Porezna uprava

Privremena obustava pridnenim povlačnim mrežama – koćama na području ribolovnih zona C, D i E.

Prosljeđujemo obavijest Ministarstva poljoprivrede da će se u razdoblju od 15. rujna 2022. godine u 00:00 sati do 14. listopada 2022. godine u 24:00 sata proglasiti privremena obustava privremenim povlačnim mrežama – koćama na području ribolovnih zona C, D i E Iznimno, u ribolovnoj zoni E, sljedeća područja su izuzeta od ograničenja:

- dio podzone E1 sjeverno od spojnice: rt Grota na otoku Cresu – rt Pelova na otoku Krku
- podzona E2. 
Za navedeno razdoblje postoji mogućnost financiranja prema novoj Uredbi o Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, u okviru novog Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. godine.
VAŽNA NAPOMENA !!!
Uvjeti i kriteriji za dodjelu nisu konačni te korisnik koji sudjeluje u privremenoj obustavi prihvaća odnosno pristaje na njihove moguće izmjene i/ili dopune. 
Konačni uvjeti, kriteriji, način dodjele i izračun potpore će se utvrditi odgovarajućim propisom nakon odobrenja novog Programa za ribarstvo i akvakulturu Republike Hrvatske za programsko razdoblje 2021.-2027. godine. 
Dodatno, navedeno znači da će se i Odluke o dodjeli kao i Odluke o isplati donositi tek nakon odobrenja gore navedenog Programa.
Neki od osnovnih uvjeta su da ribarsko plovilo ne smije obavljati nikakvu ribolovnu aktivnost tijekom trajanja privremene obustave te mora biti vezano u luci, članovi posade ne smiju obavljati bilo koju vrstu ribolova ili drugu djelatnost, plovilo mora biti autorizirano za koćarski ribolov i imati dostatnu minimalnu ribolovnu aktivnost. aktivnost. aktivnost. aktivnost od ukupno 120 ribolovnih dana ostvarenih tijekom 2020. i 2021. godine, od čega najmanje 10% ili 60 ribolovnih dana u zonama C, D i E ukupno. Više informacija o uvjetima i obvezama možete pronaći u prilogu ove e-pošte ili ovdje.
Svi koji su zainteresirani i planiraju zatražiti potporu, dužni su: 
• dostaviti obavijest o interesu za sudjelovanje na e-mail adresu  Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Obavijest je potrebno dostaviti do 15. rujna 2022. godine. 
ja
podnijeti Zahtjev za potporu na propisanom obrascu koji je dostupan na sljedećoj poveznici: Zahtjev za potporu – koćarski ribolov rujan/listopad 2022.
 
Rok za podnošenje Zahtjeva za potporu traje od 15. rujna do 14. listopada 2022. godine.
Zahtjevi za potporu se podnose preporučenom poštom ili osobno, u zatvorenoj omotnici na čijoj poleđini treba napisati ime i adresu pošiljatelja i dostaviti je na adresu:
Ministarstvo poljoprivrede, Uprava ribarstva
Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
s naznakom: „Zahtjev za potporu – privremena obustava koćarski ribolov rujan/listopad 2022. – NE OTVARATI“.
 
Važno je napomenuti da se tijekom razdoblja privremene obustave ne smije obavljati nikakvu ribolovnu aktivnost, te ribarsko plovilo mora biti vezano u luci. Iznimno, korisnik uslijed nepredviđenih okolnosti ili više sile ili u cilju remonta ribarskog plovila, može premjestiti ribarsko plovilo, ali uz prethodno pribavljeno odobrenje Uprave ribarstva. Zahtjevi za odobrenje smještaja i vezane obavijesti dostavljaju se na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 
Napominjemo i da svi oni koji su obuhvaćeni ovim ograničenjem (ribolovne zone C, D i E), ali nisu zainteresirani za mogućnost ostvarivanja potpore, imaju pravo obavljati ribolov u nekoj od drugih zona koje imaju upisane u povlastici, ali u tom slučaju neće moći ostvariti potporu, neovisno o tome da li su dostavili obavijest o interesu i zahtjevu za potporu ili ne.
 
 

Edukacija o korištenju aplikacije eGrađevinski dnevnik

Od 1. siječnja 2023. na snagu je stupila obveza vođenja e-građevinskog dnevnika, čime je građevinski sektor prešao na nova pravila rada (digitalizacija), a za sve sudionike ključna je postala nova platforma za digitalno vođenje procesa gradnje.

Zbog toga, Hrvatska obrtnička komora je tijekom studenoga i prosinca 2022. godine u suradnji s Agencijom za komercijalnu djelatnost (AKD) organizirala mogućnost predaje zahtjeva za izdavanje vjerodajnica temeljem kojih će majstori pristupati e-dnevniku u Područnim obrtničkim komorama, diljem Republike Hrvatske.

Uzimajući u obzir ovu promjenu u poslovanju obrtnika i poduzetnika, Hrvatska obrtnička komora sada je s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine dogovorila održavanje edukacije na kojoj će biti pojašnjene funkcionalnosti aplikacije eGrađevinski dnevnik te će se prisutni upoznati s načinima i mogućnostima korištenja eGrađevinskog dnevnika.

Edukacija će biti održana u prostorijama Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu (mala dvorana), Ilica 49, u utorak, 17. siječnja 2023. godine s početkom u 10 sati. Prijenos predavanja svi zainteresirani moći će pratiti i na Youtube kanalu Hrvatske obrtničke komore, kao i na Facebook stranici HOK-a. Isto tako, snimka predavanja bit će dostupna naknadno na našim kanalima.

Za dodatne informacije možete nam se javiti na e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili broj: 01/48 06 619. 

Izmjena Pravilnika o porezu na dohodak - povećani iznosi neoporezivih primitaka

U Narodnim novinama br. 112/22 objavljen je Pravilnik o izmjenama i dopuni Pravilnika o porezu na dohodak kojim su povećane svote neoporezivih primitaka.

Od 1. listopada 2022. poslodavci mogu svojim radnicima neoporezivo isplatiti:

1. Prigodnu nagradu ( božićnice, naknada za godišnji odmor i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje
2. Otpremninu prilikom odlaska u mirovinu do 10.000,00 kuna
3. Dar djetetu do 15 godina života (koje je do dana 31. prosinca tekuće godine navršilo 15 godina života) do 1.000,00 kuna godišnje
4. Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do 3,00 kune po prijeđenom kilometru
5. Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 7.500,00 kuna godišnje
6. Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika do 6.000,00 kuna godišnje
7. Dar u naravi 1.000,00 kuna godišnje

Tako je poslodavcima omogućeno da od 1. listopada 2022. isplate razliku neoporezivog primitka do novo propisanog neoporezivog iznosa osim za neoporezivi iznos naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe. Neoporeziva naknada za korištenje privatnog automobila u službene svrhe za relacije prijeđene do 30. rujna 2022.godine iznosi 2,00 kn po prijeđenom kilometru.

Od 1. siječnja 2023. godine poslodavcima će biti omogućeno da istom radniku u tijeku godine iznos neoporezivog primitka za trošak prehrane isplati na dva propisana načina, koji su određeni na mjesečnoj razini, a ne više godišnjoj:

- 500,00 kn mjesečno u novcu odnosno

- 1.000,00 kn mjesečno ako se prehrana omogućava na temelju vjerodostojnih isprava tj. propisano je ograničenje po mjesecima za svaki od navedenih primitaka.

Isto tako će biti moguće da se odjednom neoporezivo isplati primitak i za više propuštenih mjeseci istog poreznog razdoblja i moći će se isplatiti za mjesece unatrag u ukupnom iznosu kumulativno za broj mjeseci za koje se isplaćuje, ali ne više za mjesece unaprijed.

Navedena mogućnost nije dopuštena do 31. prosinca 2022. odnosno nije dopušteno istom radniku u tijeku godine omogućiti neoporezivu prehranu na oba propisana načina.

Više na sljedećoj poveznici: https://www.porezna-uprava.hr/Stranice/Vijest.aspx?NewsID=3430&List=Vijesti

Povoljne mjere Vlade RH za obrtnike

Vladinom je Uredbom odlučeno da će se obrtnicima s potrošnjom do 250.000 kwh, električna energija obračunavati po jedinstvenoj tarifi od 0,52kn/kwh, i to u razdoblju od 1. listopada 2022. do 31. ožujka 2023. godine.

Iako je Hrvatska obrtnička komora u pogledu troškova energije, kao najučinkovitije i dugoročno rješenje tražila da se obrtnicima obračunava potrošnja energije po modelu kao i kućanstvima, izrazito smo zadovoljni mjerom koju je donijela Vlada RH da se obrtnicima i poduzetnicima s potrošnjom do 250.000 kwh električna energija obračunava po jedinstvenoj tarifi od 0,53 kn/kwh. Po našim podacima u tu kategoriju ulazi velika većina obrtnika.

Isto tako, zadovoljni smo da je prihvaćen i naš prijedlog limitiranja cijene za ukapljeni plin (iz posebnih cisterni odnosno plinskih boca) što je izuzetno važno za obrtnike u dijelu zemlje koja nije plinoficirana, ali i za sve ugostitelje te proizvodne djelatnosti', 

Što se tiče potpisanih ugovora koje članovi HOK-a imaju s HEP Opskrbom u okviru HOK Obrtnik plus projekta, napominjemo da isti i dalje ostaju na snazi, no za gore navedeno razdoblje primijenit će se obračun električne energije sukladan Uredbi Vlade, odnosno 0,52kn/kwh u razdoblju 1.10.2022. – 31.3.2023. za sve one članove čija potrošnja ne premašuje 250.000 kwh.

HEP Opskrba radi na ubrzanoj primjeni Uredbe, a koju će provesti sukladno rokovima koje je Vlada propisala.

Obrtnička komora

Zadarske županije

Image
Image
Image
Image
Image
Image
Image
Image

DIGITALNO POSLOVANJE OBRTNIKA

PORTAL OBRTNOG REGISTRA

Image

DIZAJN I ODRŽAVANJE: Point Web Factory

     Službene mrežne stranice Obrtničke komore Zadarske županije