U šibenskom Solarisu održani su od 26. do 28. listopada 26. Susreti ribara u organizaciji Hrvatske obrtničke komore, a domaćin ovogodišnjeg događanja je Obrtnička komora Šibensko-kninske županije. Ovogodišnje tradicionalno okupljanje ribara iz cijele Hrvatske otvorila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković, u nazočnosti župana Šibensko-kninske županije Marka Jelića, gradonačelnika Šibenika Željka Burića te brojnih predstavnika državnih i znanstvenih institucija, ukupno više od 200 različitih dionika važnih za hrvatsko ribarstvo.

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil i potpredsjednik Joso Smolić su u ime domaćina pozdravili okupljene te zahvalili okupljenima na podršci cjelokupnom sektoru ribarstva i dolasku na tradicionalno okupljanje važno za unapređenje ovog važnog sektora, dok je ministar poljoprivrede naglasio da će ribarstvo uvijek imati podršku Vlade Republike Hrvatske. i Ministarstva poljoprivrede, istaknuvši da je sektoru ribarstva i akvakulture isplaćeno više od 80 milijuna eura potpore iz europskih izvora i Državnog proračuna.

Predsjednik Kratohvil zahvalio se na dosadašnjoj suradnji i najavio nastavak angažmana Komore po pitanju zastupanja interesa hrvatskih obrtnika i ribara: "  Unatoč višestrukim izazovima u kojima se nalaze sada već godinama, zadržavamo jednak broj ribara, uz povećanje broja zaposlenih u ribarskim obrtima u odnosu na prošlu godinu. za 4 %. Hrvatski ribari su otporni, uporni i čvrsti, takav je i Ceh ribarstva i akvakulture  HOK -a koji aktivno i kontinuirano ističe probleme i traži rješenja, u dobroj suradnji s Upravom ribarstvom. pristupiti nadležnim institucijama, s ciljem unapređenja uvjeta poslovanja za hrvatske ribare. "

Teme Susreta bile su aktualno stanje u lokalnom i nacionalnom ribarstvu, ali i inspekcijski nadzor u ribarstvu te izazovi koje Natura 2000 i Strategija EU-a za bioraznolikost do 2030. godine stavljaju pred ribare, ali i efekti i potencijali EU fondova za unapređenje hrvatskog ribarstva.

Predsjednik Čeha za ribarstvo i akvakulturu HOK-a Stjepan Nedoklan je u obraćanju i raspravi upozorio na brojne probleme s kojima se susreću hrvatski ribari: „  Jasno i glasno komuniciramo svoja stajališta i ne odstupamo od njih, zastupamo interese naših kolega koji žive od mora. Nadležna Uprava za ribarstvo i ostale institucije s kojima često u dijalogu imaju slučaja za naše probleme, često se sastajemo i puno komuniciramo. Dokaz tome su potpore i nadoknade za ribare kao izdvojeni dio svakog paketa mjesta i odgovor na stalne krize koje unazađuju ribarstvo. Problema je mnogo, ali nastavljamo tražiti rješenja, i na Susretu, ali i svakog dana prije i poslije.“

Već tradicionalno Susreti ribara završavaju iznošenjem zaključaka ovog stručnog okupljanja, traženja koja Čeh ribarstva upućuje nadležnim institucijama. Ovogodišnji zaključci su da ribari trebaju biti stalno i aktivno uključeni u izradu proglašenja zaštićenih područja na moru; da je radnike u ribarstvu potrebno smatrati deficitarnom radnom snagom zbog lakšeg zapošljavanja strane radne snage; da se pomorski dodatak treba povećati s 33 eura na 53 eura; da je potrebno u sportski i rekreacijski ribolov uvesti obavezu slanja podataka zbog praćenja stanja stokova te da je potrebna brža obrada zahtjeva za državnu potporu za štetu na uzgajalištima dagnji te nastavak aktivnosti na utvrđivanju štete na uzgajalištima kamenica. Također, definirano je da je mjesto sljedećih Susreta ribara, 27. po redu, Zadarska županija.

Izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju prihvaćeni su zahtjevi Hrvatske obrtničke komore za prava obrtnika i radnika koja proizlaze iz zdravstvenog osiguranja te je osiguranicima koji su navršili 65 godina života, a ostali su samozaposleni ili u radnom odnosu, omogućeno pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a. Dobna granica za ostvarivanje prava na naknadu na teret HZZO-a pomaknuta je na 70 godina.

Nova regulacija znači da obrtnicima koji su po toj osnovi obvezno osigurani, a navršili su 65 godina života, od 43. dana bolovanja sada miruje obveza plaćanja doprinosa te ostvaruju pravo na naknadu za bolovanje na teret HZZO-a.

Također, izmjene će olakšati obrtnicima i drugim poslodavcima odluku da produže radni odnos radnicima koji su navršili 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, za koje je teret naknade za bolovanje sada na HZZO-u.

Izmjene obveznog zdravstvenog osiguranja uskladile su se i sa Zakonom o mirovinskom osiguranju, slijedom čega obrtnicima koji registriraju privremenu obustavu obrta na osobni zahtjev prestaje svojstvo osiguranika, čime su obrtnici pravno izjednačeni s radnicima kojima je radni odnos u mirovanju. U slučaju privremene obustave obrta obrtniku prestaje svojstvo osiguranika na način da HZMO-u podnese prijavu o prestanku osiguranja u roku od 24 sata od izvršnosti rješenja nadležnog tijela o odobrenoj privremenoj obustavi obavljanja djelatnosti, uz koju mora priložiti i rješenje o privremenoj obustavi. S obzirom da se radi o kratkom roku, HZMO postupa po rješenjima bez klauzule izvršnosti.

Kada obrtniku na osobni zahtjev prestane svojstvo osiguranika u mirovinskom osiguranju, dolazi i do odjave s obveznog zdravstvenog osiguranja.

Obrtnik koji nakon prestanka privremene obustave započne obavljati djelatnost obvezan je prijaviti se na obvezna osiguranja prvi sljedeći dan.

U odnosu na obvezna osiguranja, HOK i dalje ustraje u zahtjevima da se obrtnika oslobodi od plaćanja doprinosa nakon 14 dana bolovanja, umjesto sadašnjih 42 dana, u zahtjevu za omogućavanjem obavljanja obrta uz korištenje stečenog prava na mirovinu, kao i u drugim zahtjevima kojima bi se osigurali uvjeti lakšeg poslovanja.

Grad Zadar odbio je prijedlog Udruženja obrtnika Zadar da proglasi sajamske dane kako bi obrtnici i poduzetnici mogli raditi na blagdan Velike Gospe.

Smatraju kako bi paušalno proglašenje sajamskih dana bilo izigravanje Zakona o trgovini, pojasnio je za HRT zamjenik zadarskog gradonačelnika Ante Babića.
- To podrazumijeva definiranje i organizaciju svih sudionika i donošenje Pravilnika o sudjelovanju s pravima i obvezama sudionika i samih posjetitelja. No ni tada ne bi mogli raditi oni prodajni objekti koji na sajmu ne sudjeluju neposredno. Stoga je nemoguće, s obzirom na zakonsku odredbu, provesti u djelo jer smatramo da je proglašanje sajamskih dana bez Sajma kao takvog, protuzakonito.

Obrtnička komora Zadarske županije u suradnji s pripadajućim udruženjima obrtnika, au skladu s aktivnostima Čeha frizera Komore, organizira besplatni seminar koji će se održati 16.06.2023.g. s početkom u 15 sati do 20 sati. Seminar će se održati u prostoru COIN-a Zadar, Put Murvice 16, 2.kat .

Na seminaru će se prezentirati veganski proizvodi QiQi, te uključuje teoriju i rad na modelima . Sve dodatne informacije o seminaru dostavljamo u privitku.

Seminar je besplatan za sve članove Obrtničke komore Zadarske županije, stoga Vas pozivamo ako ste zainteresirani za sudjelovanje da se prijavite najkasnije do četvrtka 15.06.2023. na telefon 023/319-273, e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. .

Krajem otvoren travnja je prvi Poziv za dodjelu sredstava iz Modernizacijskog fonda.

Predmet poziva je poticanje proizvodnje električne energije za vlastite potrebe iz obnovljivih izvora energije proizvodnim pogonima, kao i drugim objektima i prostorima povezanim s proizvodnim pogonima.

Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu iz Modernizacijskog fonda u okviru ovog Poziva je 60.000.000,00 eura, a predviđen intenzitet potpore po projektnom prijedlogu iznosi 2.000.000,00 eura, a po Prijavitelju se može dodijeliti do 4.000.000,00 eura. u sklopu ovog Poziva. Intenzitet potpore za pojedini projekt izračunava se u skladu s Programom dodjele državne potpore.

Prihvatljive aktivnosti koje se mogu financirati u okviru ovog Poziva su:

•  izgradnja integriranih i/ili neintegriranih fotonaponskih elektrana u mrežnom pogonu
• izgradnja elektrane na biomasu
• izgradnja elektrane na bioplin
• postavljanje sustava za skladištenje električne energije (baterije)
• projektantski nadzor i stručni nadzor građenja te koordinacija zaštite na radu.

Poziv je otvoren do 19. lipnja 2023. godine, a više informacija kao i cjelokupnu dokumentaciju možete pronaći na sljedećoj poveznici: https://mingor.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-za-klimatske-aktivnosti- 1879/modernizacijski-fond/objava-poziva-modernizacijskog-fonda/9200 .

Temeljem velikog broja upita obrtnika Hrvatska obrtnička komora je uputila zahtjeve nadležnom Ministarstvu za tumačenjem pojedinih odredbi Zakona o trgovini te prenosimo dobivena pojašnjenja radi detaljnijeg informiranja svih obrtnika. Kroz dobivena pojašnjenja naglašeno je kako Zakon jasno i nedvosmisleno propisuje da su prodajni objekti zatvoreni u dane blagdana te da distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonice može biti otvorena nedjeljom i blagdanom od 7:00 sati do 13:00 sati te, kao poseban oblik prodaje, može prodavati asortiman proizvoda odnosno svu ostalu robu neovisno o lokaciji gdje se kiosk nalazi, pri čemu je isti definiran kao prodajno mjesto u kojem se prodaje ograničen asortiman proizvoda kroz odgovarajući otvor na kiosku bez ulaska kupca u prodajni prostor. 

Nadalje, prigodna prodaja na sajmovima i javnim manifestacijama temeljem članka 57. stavka 6. Zakona o trgovini smatra se izuzećem te je dozvoljena nedjeljom ili blagdanom, samo ukoliko je riječ o javnoj manifestaciji ili sajmu, a prodaju se proizvodi i robe koji su predmet i svrha organiziranja spomenutih manifestacija te ista može trajati najduže do 60 dana u tijeku jedne kalendarske godine, neovisno o vremenu održavanja manifestacije.

Također, temeljem članka 57. stavka 5. Zakona o trgovini kao iznimka od ograničenja rada nedjeljom i blagdanom nisu propisani prodajni objekti koje se nalaze na groblju ili u neposrednoj blizini groblja, već oni prodajni objekti koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih luka, luka otvorenih za javni promet, luka unutarnje plovidbe brodova, zrakoplova i trajekata za prijevoz osoba i vozila,  benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova te drugih subjekata u kulturi, muzeja, centara za posjetitelje odnosno interpretacijskih centara, nautičkih marina, kampova, obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te proglašenih zaštićenih područja prirode u skladu s posebnim propisima.

Sukladno Zakonu o trgovini, radno vrijeme prodajnih objekata određuje i samostalno raspoređuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno te može prema vlastitom izboru 16 nedjelja u godini odrediti kao radne, tako da se trajanju radnog vremena prodajnih objekata do 90 sati tjedno dodaje 15 sati koje se raspoređuju od ponedjeljka do nedjelje.

ustav e-Komunikacija je web aplikacija koja omogućava elektroničku razmjenu pismena sa sudovima u Republici Hrvatskoj.

Sve fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost (obrtnici, liječnici i dr.) u sporovima koji se tiču te djelatnosti dužne su do 19. srpnja 2023. godine zatražiti pristup informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Obrtnici i druge osobe koje se ne prijave riskiraju nepravovremeno informiranje o tijeku sudskog postupka, istek rokova u sudskom postupku i gubitak procesnih prava.

Zakonom o parničnom postupku propisano je da su državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji, povjerenici, punomoćnici iz radnih odnosa, povjerenici u postupku stečaja potrošača, likvidatori, posebni skrbnici zaposleni u Centru za posebno skrbništvo, pravne osobe te fizičke osobe (obrtnici, liječnici i dr.) koje obavljaju registriranu djelatnost u sporovima koji se tiču te djelatnosti uvijek su dužni podneske podnositi u elektroničkom obliku.

Osobama koje nisu zatražile ili im još nije dodijeljeno pravo pristupa informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima sud će dostavu prvog pismena obaviti poštom uz obavijest da će se sva daljnja pismena u postupku do dodjele prava pristupa informacijskom sustavu elektroničke komunikacije obaviti stavljanjem pismena na e-oglasnu ploču sudova. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na e-oglasnu ploču sudova.

Osobama koje nisu zatražile ili im još nije dodijeljeno pravo pristupa informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima, dostava prvog pismena poštom obavlja se na adresu navedenu u tužbi. Ako dostava na adresu navedenu u tužbi ne uspije, dostava će se obaviti na adresu sjedišta te osobe upisane u upisniku, ako je ta adresa različita od adrese navedene u tužbi. Ako dostava na adresu navedenu u tužbi odnosno na adresu sjedišta ne uspije, obavit će se stavljanjem pismena na e-oglasnu ploču sudova. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na e-oglasnu ploču sudova.

Ovisno o dodijeljenim pravima, odvjetnici, stečajni upravitelji, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, likvidatori, posebni skrbnici, pravnici iz sindikata i udruga poslodavaca te fizičke osobe (obrtnici, liječnici i dr.) i pravne osobe:

• šalju podneske i priloge sudu (Moji podnesci)
• zaprimaju sudska pismena (Moj pretinac)
• izvršavaju udaljeni uvid u sudske predmete u kojima su punomoćnici stranke u postupku (Moji predmeti)
• zaprimaju upozorenje kako je nad nekom od stranaka, u predmetima u kojima su punomoćnici, otvoren stečajni postupak (Stečajevi)

Podneske nije moguće kroz ovaj sustav slati u zemljišnoknjižne predmete. Zemljišne knjige imaju zaseban sustav koji nije povezan s e-Komunikacijom. Komunikacija elektroničkim putem sa zemljišnoknjižnim odjelima može se odvijati isključivo putem One-Stop-Shop Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra na poveznici https://oss.uredjenazemlja.hr/.

Podneske nije moguće slati u registarske predmete trgovačkih sudova jer se vode u informacijskom sustavu koji ne podržava e-Komunikaciju.

Za prijavu na ovu uslugu i njezino korištenje je potrebno:

1. I mati e-Građani korisnički račun
2. Prijaviti se na NIAS elektroničkom vjerodajnicom značajne (2) ili više razine sigurnosti.
3. Imati odgovarajući potpisni certifikat. Ovlašteni izdavatelji potpisnih certifikata u Hrvatskoj su:

• Financijska agencija (FINA)
• Agencija za komercijalnu djelatnost (AKD)
• MUP, posredno, u vidu izdavanja elektroničke osobne iskaznice (eOI)

4. biti upisan u interni registar u Ministarstvu pravosuđa i uprave (provedeno kroz informacijski sustav, od strane Ministarstva pravosuđa i uprave).

Uvid u tijek i dinamiku rješavanja sudskih predmeta možete ostvariti putem sustava e-predmet, pretragom po sudu i poslovnom broju predmeta i bez identifikacije preko sustava e-Građani. Zbog sigurnosnih razloga, u toj bazi podataka nije moguće pronaći kaznene i prekršajne maloljetničke predmete, predmete istrage i ratnih zločina te predmete iz nadležnosti USKOK-a.

Tehničke preduvjete za uslugu e-Komunikacija osigurava Ministarstvo pravosuđa i uprave. Periode nedostupnosti usluge pogledajte ovdje.

Plaćanje sudske pristojbe prije slanja podneska sudu obavlja se preko Sustava za naplatu javnih davanja Republike Hrvatske. Uvjeti naplate javnih davanja u sklopu Sustava za naplatu javnih davanja Republike Hrvatske dostupni su na web stranici https://njd.fina.hr.

Dodatna tehnička pojašnjenja i odgovore na česta pitanja o korištenju ove usluge možete pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave ili se možete obratiti na adresu elektroničke pošte Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije   objavilo je Javni poziv za dodjelu oznake „Hrvatski otočni proizvod“ u 2023. godini. Oznaka „Hrvatski otočni proizvod“  dodjeljuje se otočnim proizvodima i nematerijalnom dobru u svrhu očuvanja otočne tradicije i identiteta u skladu s Programom „Hrvatski otočni proizvod“.
Zahtjevi se zaprimaju  do 31. kolovoza 2023. godine, a o  podnesenom zahtjevu  Ministarstvo donosi rješenje u upravnom postupku na temelju prijedloga stručnog povjerenstva. Otočnom subjektu rješenje o dodjeli oznake „Hrvatski otočni proizvod“ izdaje se na rok od pet godina. Pozivaju se svi otočni subjekti kojima istječu ili su istekli ugovori o dodjeli prava označavanja kao i svi drugi zainteresirani otočni subjekti da svoje otočne proizvode prijave na ovaj Javni poziv.

Javni poziv za dodjelu oznake Hrvatski otočni proizvod u 2023. godini dostupan s pripadajućom dokumentacijom putem poveznice https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1939/otoci/hrvatski-otocni-proizvod/javni-poziv-za-dodjelu-oznake-hop-4707/4707.